Gcina Mhlophe

Mayelana Wikipedia
Gcina Mhlophe

2016
Ubezalwa Nokugcina Elsie Mhlophe
(1958-10-24) 24 ngoMfumfu 1958 (Iminyaka 65)
KwaZulu-Natal ,South Africa
Occupation
Years active 1988-present
Notable work(s) Black Dog: Inj'emnyama

Nokugcina Elsie Mhlophe (owazalwa ngomhlaka 24 Okthoba 1958), owaziwa nangokuthi 'Gcina Mhlophe' , Lolu suku Emlandweni | Umlando WaseNingizimu Afrika Ku-inthanethi] ungowaseNingizimu Afrika umlweli olwa nobandlululo, umlingisi, [[ukuxoxa izindaba | umbalisi], imbongi, umbhali wemidlalo, umqondisi nombhali.

Ukuxoxa izindaba kungumkhuba wendabuko ojulile eNingizimu Afrika, kanti uMhlophe ungomunye wababalisi besifazane abambalwa ezweni eliphethwe ngabesilisa. Wenza umsebenzi wakhe ngokulingisa okuhehayo, esebenzela ukugcina ukuxoxa izindaba njengendlela yokugcina umlando uphila nokukhuthaza izingane zaseNingizimu Afrika ukuthi zifunde. Uxoxa izindaba zakhe ngezilimi ezine zaseNingizimu Afrika: isiNgisi, Afrikaans, Zulu kanye Xhosa.

Impilo nomsebenzi[hlela | Hlela umthombo]

UGcina Mhlope wazalwa ngo-1958 KwaZulu-Natal kuzalwa amaXhosa nomama amaZulu. Uqale impilo yakhe yokusebenza njengenceku yasekhaya, ngokuhamba kwesikhathi wasebenza njengomfundi wezindaba ku- Press Trust naku- [BBC Radio]], wabe esengumbhali we - Funda Nokufundisa , umagazini kubantu abasanda kufunda.

Waqala ukuzwa ukufunwa kwezindaba ngenkathi ese Chicago ngo-1988. Wayedlala emtatsheni wezincwadi endaweni enabantu abamnyama kakhulu, lapho izethameli ezazilokhu zilokhu zimmema. Yize kunjalo, uMhlophe waqala ukucabanga nje ngokuxoxa izindaba njengomsebenzi ngemuva kokuhlangana ne- Imbongi, enye yezimbongi zasenganekwaneni zase-Afrika, nangemuva kokukhuthazwa ngu- Mannie Manim, owayengumqondisi ngaleso sikhathi [weMakethe Itiyetha (eGoli) | I-Market Theatre]], Johannesburg.

Kusukela lapho uMhlophe ubonakale ezinkundleni zemidlalo yeshashalazi kusuka [[eSoweto] kuya eLondon futhi umsebenzi wakhe omningi uhunyushelwe isiJalimane, isiFulentshi, isiNtaliyane, isiSwahili nesiJapane. UMhlophe uhambe amazwe amaningi e-Afrika nakwezinye izingxenye zomhlaba enikeza imihlangano yokuxoxa izindaba.

Izindaba zikaMhlophe zihlanganisa izinganekwane, ulwazi, izindaba zamanje, iculo kanye [nezaga]. Ukufezekiswa kwamaphupho akhe kuyisikhuthazo esibonakalayo kuye futhi udlulisa umdlandla wakhe osulelayo ngokuthuthukisa ithalente elincane lokuqhubekisela phambili umsebenzi wokuxoxa izindaba nge Zanendaba ( Ngilethele indaba ) Initiative. Lesi sinyathelo, esasungulwa ngonyaka we-2002, sisebenzisana neMarket Theatre kanye ne READ, okuyinhlangano kazwelonke yokufunda nokubhala.

UMhlophe njengamanje ungumphathi we-South Africa, i-International Association for Theatre for Children and Young People.

UMhlophe njengamanje ungumphathi we-ASSITEJ South Africa, i-International Association for Theatre for Children and Young People.

Imisebenzi ekhethiwe[hlela | Hlela umthombo]

  • 1983, lead in Umongikazi: The Nurse , ngu Maishe Maponya
  • 1984, in Black Dog: Inj'emnyama
  • 1986, Place of Ngikhala (ifilimu)
  • 1986, Usuke Wambona uZandile? (Umdlalo ophathelene nomlando womuntu, e Market Theatre, eGoli, eMhlophe njengoZandile)
  • 1987, Born in i-RSA (New York)
  • 1989, umkhosi wokuxoxa izindaba eMarket Theatre
  • 1989, wenza inkondlo yokuhlonipha Albert Luthuli, owawina iNobel Peace Prize ngo-19601960, wadlala ingoma ethi
  • ngo- Uke Wambona UZandile? ' 'ekuvakasheni i-Edinburgh Festival e-Europe nase-USA
  • 1989-1990, umqondisi wabahlali eMarket Theatre
  • co-ordinator kwa-READ, inhlangano kazwelonke yokufunda nokubhala
  • ngo-1991, Ashoka Fellowship (umqambi wezamabhizinisi omphakathi )
  • 1993, Music for Little People (CD)
  • 1993, izwi lomfundi Not so fast, Songololo (videorecording), Weston Woods, Weston CT, Scholastic
  • 1994, Isipho Sofudu (unikele kwi Ladysmith Black Ma mbazo i-albhamu)
  • 1997, Poetry Africa, ethula imbongi
  • 1999, isikhulumi esiyisimenywa ku- Perth Writers Festival
  • London Philharmonic Orchestra
  • Royal Albert Hall, London
  • Cologne Philharmonie, Africa at the Opera
  • 2000, played in Peter und der Wolf at Komische Oper (Berlin)
  • Wrote music for her SABC TV series Gcina & Friends
  • 2002, Fudukazi's Magic ikhonjiswe eThekwini e-African Union Film Festival
  • 2002, The Bones of Memory (ukudlala, ukulandisa umlando kusuka eNingizimu Afrika endala neyintsha )
  • 2003, ekhulunywe ngokuxoxwa kwezindaba emhlanganweni we Eye of the Seeer
  • 2003, Mata Mata (umdlalo, umculo womndeni)
  • 2006, Indebe Yomhlaba wonke yeFIFA Umcimbi wokunikezelwa kweSouth Africa, Germany

Ukwamukelwa[hlela | Hlela umthombo]

Ukubambisana[hlela | Hlela umthombo]

  • Pops Mohamed, umculi nomculo wesizwe pr iservationistlamakhwaya
  • Ladysmith Black Mambazo, iqembu, Isipho Sofudu (CD), 1994 kanye ne Music for Little People in America (CD), 1993
  • Bheki Khoza ,, Animated Tales of the World (Uchungechunge lwe-TV lwe-Right Angle e-UK kanye ne-SABC)

ongumshayi wesigingci* Anant Singh, umkhiqizi wamavidiyo, Fudukazi's Magic (iCD nevidiyo yezethameli zaseJalimane )

  • Bibiblionef South Africa, inkampani yezingane enikela ngezincwadi, ihlinzeka ngamaphakethe ezincwadi kumasifundisane kaMhlophe, 2003

Ukuvela kwamadokhumentari[hlela | Hlela umthombo]

  • Okwenziwa kwalandiswa kwi Traveling Songs
  • 1990, wenza izinkondlo ngo [ [Songololo: Voices of Change]] (indlela izici zamasiko aseNingizimu Afrika eseziyingxenye yomzabalazo wokulwa nobandlululo) [1]
  • 1993, The Traveling Song (inqubo yesimanje yokuqoqa izindaba)
  • Kwavela ku Literacy Alive
  • Kuvele ku Art Works

Umklomelo[hlela | Hlela umthombo]

  • Oqokelwe ukuthola uNoma Award we Queen of the Tortoises , 1991
  • Book Chat Award for Molo Zoleka
  • OBIE Theatrical Award (New York) Wazalelwa e-RSA
  • Fringe First Award (Edinburgh) ye Usuke wambona uZandile?
  • UJoseph Jefferson Award weBest Actress (Chicago) ka Uke wambona uZandile?
  • Umklomelo weSony weRadio Drama ovela kwi-BBC Radio Africa ngoba Uke wambona uZandile?
  • Ngo-2016 wakhethwa waba ngomunye waba BBC's 100 Women [2]

Bibliography[hlela | Hlela umthombo]

  • Mhlophe, Gcina. Molo Zoleka New Africa Education, 1994. (Incwadi Yezingane)
  • MaZanendaba (Incwadi Yezingane)
  • Mhlophe, Gcina. Inyoka enamakhanda ayisikhombisa . IGoli, iSkotaville Publishers, 1989. (Incwadi Yezingane, ihunyushelwe ezilimini ezinhlanu zase-Afrika, uhlelo lwesiNgisi luyadingeka kuyo yonke imitapo yolwazi yaseNingizimu Afrika)
  • Mhlophe, Gcina. Ubonile uZandile? . IPortsmouth, NH: Heinemann, 1990. (Dlala, kuncike ebuntwaneni bakhe, okudingeka emitatsheni yolwazi yaseyunivesithi yaseNingizimu Afrika)
  • Mhlophe, Gcina. Indlovukazi Yofudu . EGoli: Skotaville, 1990. (Incwadi Yezingane)
  • Mhlophe, Gcina. Inja Eculayo . Kuboniswe ngu-Erica Maritz no-Andries Maritz. EGoli: Skotaville, 1992. (Incwadi Yezingane)
  • Mhlophe, Gcina. UNalohima, Ufudu Olungezwa . Gamsbek, 1999.
  • Mhlophe, Gcina. Umlingo kaFudukazi . ICambridge: Cambridge University Press, 1999. (CD - isosha nomculo, ukusebenza)
  • Mhlophe, Gcina. Umlingo kaFudukazi . ICambridge University Press, 2000 (CD - izingoma nomculo, ukusebenza, kwezethameli zaseJalimane)
  • Mhlophe, Gcina. Nozincwadi, Umama Wezincwadi . Maskew Miller Longman, 2001. (I-CD nencwadi, umbukiso wendlela waseNingizimu Afrika ezikoleni zasemakhaya)
  • Mhlophe, Gcina. Umama waseKhisimusi wase-Afrika . Maskew Miller Longman, 2002. (CD nencwadi)
  • Mhlophe, Gcina. Thanda Ingane . EThekwini: I-University of Natal Press, 2002. (Isimemo, ukuqoqwa kwezindaba)
  • UMargaret Daymond et al. (ama-eds). Abesifazane Babhala i-Afrika: isifunda esiseningizimu . EGoli: Witwatersrand University Press, 2002.
  • Mhlophe, Gcina. Izindaba zase-Afrika . University of Natal Press, 2003. (Incwadi Yezingane)
  • Mhlophe, Gcina. Indlovukazi yaseMbira . Maskew Miller Longman. (Incwadi yezingane)
  • Mhlophe, Gcina Izingoma nezindaba ze-Afrika - Umnqobi weSouth African Music Awards ngo-2010 we-Best English Kids Album - African Cream Music

Bheka futhi[hlela | Hlela umthombo]

Poetry Africa

Izinkomba[hlela | Hlela umthombo]

  1. Phil Johnson, "Songololo: the sound of freedom". The Globe and Mail , Novemba 3, 1990.
  2. / izindaba / world-38012048 "BBC 100 Abesifazane 2016: Ubani osohlwini? ", BBC News, 21 Novemba 2016. Retrieved 24 November 2016.

Izixhumanisi zangaphandle[hlela | Hlela umthombo]


Isigaba: Ukuzalwa kuka-1959 Isigaba: Abantu Abaphilayo Isigaba: Izimbongi Zabantu Abesifazane baseNingizimu Afrika Isigaba: Ababali Bezindaba Zabesifazane Isigaba: Abadlali BamaDrama Nababhali Bokudlala baseNingizimu Afrika Isigaba : abesifazane bemidlalo kanye bemidlalo Isigaba: bekhulu lama-20 zaseNingizimu Afrika izimbongi Isigaba: abalobi abesifazane bekhulu lama-20 Isigaba: BBC 100 abesifazane Isigaba: Ningizimu Afrika abadlali Isigaba: Izishoshovu ezilwa nobandlululo